Turizam - pojmovi

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942). Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.


Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravišni, vikend i izletnički turizam), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifični oblici turizma orijentirani su na manje (definirane) segmente turističke potražnje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.



 Specifični oblici turizma:


    * Kulturni turizam

    * Ekološki turizam

    * Seoski/ruralni turizam

    * Gradski/urbani turizam

    * Nautički turizam

    * Kongresni turizam

    * Zdravstveni turizam

    * Vjerski turizam

    * Lovni i robolovni turizam

    * Naturizam

    * Manifestacijski turizam

    * Gastronomski turizam

    * Enofilski turizam

    * Sportsko-rekreacijski turizam

    * Pustolovni turizam

    * Robinzonski turizam

    * Masovni turizam

    * Elitni turizam

    * Kontinentalni turizam

    * Svemirski turizam

    * Poslovni turizam

    * Obrazovni turizam


Kulturni turizam je specifični oblik turizma koji obuhvaća posjete turista izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane interesom za kulturom, što obuhvaća povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života ljudi na nekom lokalitetu ili nekoj regiji.


Ekološki turizam - U općoj poplavi raznoraznih naziva kojima je zajednički predznak eko, pojavo se i eko turizam. Najbolje bi ga se moglo definirati kao turizam u kojem osviješteni putnici podupiru zaštitu prirode i okoliša na destinaciji koju su odabrali, kao i lokalnu zajednicu i njezinu kulturnu baštinu. Ili, drugim riječima, takvi turisti ne razmišljaju samo o tome da za uloženi novac dobiju što više, već žele što manje utjecati na područje koje su odlučili posjetiti, pritom pazeći da i lokalna zajednica zauzvrat dobije prihod koji joj osigurava egzistenciju. To znači da će preferirati konzumaciju domaćih, autohtonih proizvoda, po mogućnosti iz ekološkog, odnosno organskog uzgoja, kao i upoznavanje s običajima i kulturom tamošnjeg stanovništva. Često se takav oblik turizma veže uz posjet nekim zaštićenim prirodnim vrijednostima, kao što su primjerice nacionalni parkovi. Takvi putnici će voditi računa i o načinu prijevoza pa će se mnogi, imaju li mogućnosti, odlučiti za željeznicu, budući da ona manje utječe na okoliš od automobila.


Seoski turizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja "povratak čovjeka prirodi". Sastoji se od riječi turizam, dakle promjene svakodnevnog okoliša nepoznatim ili različitim, i sela.


Prije stotinjak godina samo su imućniji ljudi u gradovima sebi mogli priuštiti provođenje godišnjeg odmora na moru/planinama, pa je uobičajeno odredište bilo selo i rodbina. Danas, kad mnoga gradska djeca nisu nikad vidjeli uživo konje, krave ili svinje, seoski turizam je postala čak pomodna pojava, kojoj se ne mogu odreći pozitivni efekti čovjekovog bivanja u prirodi.


Hrvatsko selo je prelijepo, bilo to u ravnoj Slavoniji, brežuljkastom Zagorju ili Prigorju, ili u zaleđu Jadranskog mora, gdje je zemlja crvena i često prošarana kamenjem, ali svejedno opet obilno rodi.

Nautički turizam je specifični oblik turizma obilježen kretanjem turista plovilima po moru ili rijekama uključujući njihovo pristajanje u lukama i marinama  i obuhvaća svu infrastrukturu u lukama i marinama potrebnu za njihov prihvat. Prema prihodima koji se ostvaruju takvim kretanjima, nautički turizam je jedan od unosnijih oblika turizma za turistički receptivnu zemlju.


Kongresni turizam je specifični oblik turizma u kojem glavni motiv putovanja nije odmor, već sudjelovanje pojedinaca na skupovima koji mogu imati različiti karakter. Posjetitelji u okviru kongresnog  turizma nisu dokoličari, jer putuju zbog specifične potrebe koja je najčešće vezana za njihovo radno mjesto. Premda putovanja u okviru kongresnog turizma spadaju u domenu poslovnih putovanja koja su često obavezna i uvjetovana radnim mjestom, zadatkom ili projektom, sve turistički receptivne zemlje vrlo rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajajući prihode od kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma. Sukladno obilježjima sudionika koji posjećuju razne skupove, kongresni turizam se smatra jednim od unosnijih oblika turističkih kretanja. Skupovi mogu imati znanstveni, stručni, gospodarski i drugi sadržaj.

Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifičnih oblika turizma  u okviru kojeg se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji i postupci fizikalne terapije u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, te poboljšanja vrsnoće života. Osnovu zdravstvenog turizma čini korištenje prirodnih ljekovitih činitelja koji mogu biti morski, toplički i klimatski. S obzirom na konstantno opadajuću kvalitetu suvremenog života uzrokovanu stresom i zagađenjem, zdravstveni turizam poprima sve značajniju ulogu u revitalizaciji psiho-fizičkih sposobnosti čovjeka. U lječilištima se nudi uravnotežena prehrana, isključenost od buke i zagađenja zraka, tjelovježbe, društveni i duhovni programi.


Toplički činitelji

Pod topličke ili balneološke činitelje spadaju termomineralne vode, peloidi (ljekovita blata), naftalan, klima, biljni pokrov, kvaliteta zraka, šetnice, sunčevo zračenje.


Klimatski ljekoviti činitelji

Pod klimatske ljekovite činitelje spadaju promjena klimatskog mjesta, kvaliteta zraka, sunčevo zračenje. Kod klimatoterapije povoljan učinak imaju klimatski uvjeti i elementi karakteristični za neko područje.


Morski ljekoviti činitelji [uredi]

Pod morske ljekovite činitelje spada morska voda, alge, šetnice, biljni pokrov, pijesak, solanski peloid, morski peloid, kvaliteta zraka, klima. Liječenje morem ili talasoterapija primjenjuje terapijsko djelovanje mora i primorja. Stručna talasoterapija provodi se pod liječničkim nadzorom, a samostalna izvan zdravstvenih ustanova po preporuci liječnika. U morskim se lječilištima nakon tri do dvanaest dana javlja talasoreakcija, odnosno reakcija organizma na stres izazvan ljekovitim djelovanjem morskih činitelja.

Thalassotherapia u Crikvenici


Poznata lječilišna mjesta u Hrvatskoj:


    * Specijalna bolnica za ortopediju u Biogradu,

    * Poliklinika Bizovačke Toplice, medicinska rehabilitacija u Bizovcu,

    * Thalassotherapia, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Crikvenici,

    * Daruvarske toplice, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Daruvaru,

    * Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Ivanić Gradu,

    * Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama

    * Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku,

    * Lječilište Istarske Toplice u Livadama,

    * Biokovka, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Makarskoj,

    * Specijalistička ambulanta u Ninu,

    * Thalassotherapia, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, bolesti srca, pluća i reumatizam u Opatiji,

    * Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju "Prim. dr. Martin Horvat" u Rovinju,

    * Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Stubičkim Toplicama,

    * Lječilište u Topuskom,

    * Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama,

    * Kalos, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Veloj Luci,

    * Lječilište za bolesti dišnih organa i kože u Velom Lošinju.


Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifični oblik turizma (uz zdravstveni turizam) počeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja religijskih obreda posjećivali za to određena mjesta - svetišta, i pritom prelazili veće udaljenosti. Budući da se radi o ekonomski vrlo korisnom obliku turizma za pojedinu destinaciju, kroz povijest su takve destinacije redovito postajale središtima vjerskih, trgovačkih, kulturnih i ostalih događanja u pojedinim regijama. Hodočasnicima su u takvim mjestima pruženi različiti infrastrukturni, gastronomski, kulturni  i ostali sadržaji, dakle - dolazi do povećanih investicija na pojedinom mjestu. Primjeri uspješnih centara za vjerski turizam su Lourdes, Fatima, Međugorje. U Hrvatskoj se nakon Domovinskog rata značajnije počelo valorizirati nacionalno svetište u Mariji Bistrici.


Naturizam ili nudizam je kulturni i politički pokret zasnovan na ideji promoviranja i podržavanju društvenog nudizma u privatnosti i javnosti. Naturizam može biti i "način života" (tj. životni stil) zasnovan na privatnom, obiteljskom i/ili društvenom nudizmu.


Filozofija naturizma ima nekoliko izvora, od kojih mnogi potječu iz zdravstvene i rekreacijske filozofije u Njemačkoj iz ranog dvadesetog stoljeća, iako se koncept vraćanja prirodi i stvaranja jednakosti spominje i kao nadahnuće -inspiracija. Ideja se iz Njemačke proširila u Englesku, Kanadu, SAD i dalje, gdje su onda i nastali prvi klubovi. Model Njemačkog (Deutscher Verband für Freikörperkultur - DFK) naturizma promiče obiteljski i sportsko rekreacijski naturizam, DFK je član Njemačkog olimpijskog saveza. S druge strance francuski naturizam se razvio na osnovi velikih turističkih kompleksa, što je utjecalo na ideju naturizma u SAD-u i Quebecu. Naknadni razvoj naturizma obuhvaća turistički naturizam, gdje su kao poznatije odredište poznati Karibi, ovo podrazumijeva gradnju nudističkih centara tj. boravišta, koji su samostalniji.


U novije vrijeme, nudističke plaže i druge vrste anonimnih nudističkih aktivnosti služe onima koji žele sudjelovati u naturizmu bez nužnog sudjelovanja u određenom klubu.

Naturizam ne uključuje erotiku ili vulgarnu seksualnost, iako je ovo neki puta povezano s naturizmom u medijima i javnom mišljenju.

Kontinentalni ili možda pravilnije ruralni turizam jer se takva vrsta ne veže toliko na prostor turističke destinacije kolko na vrstu usluge, objedinjuje 19 mogućih vrsta turizma:


    * seoski turizam

    * rezidencijalni turizam

    * zavičajni turizam

    * športsko-rekreacijski turizam

    * avanturistički turizam

    * zdravstveni turizam

    * edukacijski turizam

    * tranzitni turizam

    * kamping turizam

    * nautički kontinentalni turizam

    * kulturni turizam

    * vjerski turizam

    * lovni turizam

    * ribolovni turizam

    * vinski turizam

    * gastronomski turizam

    * prirodi bliski turizam

    * eko turizam

    * mješovite i ostale vrste turizma.


Turizam na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj najrazvijeniji je u primorskom prostoru, točnije u Istarskoj županiji. U županijama s izlazom na Jadransko more  nalazi se 87 od ukupno 117 registriranih obiteljskih seljačkih gospodarstava (74.4 %) i u njima je tijekom 2000. ostvareno 11 320 noćenja (88 % od ukupnog broja noćenja). Iako brojna iskustva iz svijeta pokazuju da spoj sun & beach i ruralnog turizma nisu nužna za njegov razvoj jer gosti koji odabiru turistička seljačka gospodarstva imaju drugačije poimanje odmora, evidentno je, iz primjera Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije, da raznolikiji privlačni faktori, uz razvijeniju turističku infrastrukturu i tradiciju bavljenja turizmom, imaju važnu ulogu.


Pogrešno je promatrati kontinentalni turizam kao nadopunu turizma na moru s obzirom da se oblici turizma koji se razvijaju na kontinentu mogu razviti kao potpuno samostalna ponuda.


Prednosti kontinentalnog turizma su u tome što se može prodavati svih 12 mjeseci, a ne samo u sezoni.


Zbog toga kontinentalni turizam (Ruralni turizam), koji čini svega 5 posto u ukupnom turističkom prometu u Hrvatskoj, treba razvijati kao poseban turistički proizvod.


Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam"