Gosti s kruzera potroše dnevno  50 do 70 €

Izvor: www.vjesnik.hr  · Autor: Dobrila Stella - 25.08.2010.


Splitska Trajektna luka, koja se još do prije nekoliko godina mogla »pohvaliti« dolaskom tek nekoliko kruzera, ovogodišnju će sezonu zaključiti s uplovom 260 plovećih hotela. U nedjelju se očekuje dolazak triju velikih brodova s oko 6000 putnika, a do kraja godine još stotinjak, što potvrđuje procjene turističkih djelatnika o dobroj posezoni, pogotovo u Splitu, koji ove godine bilježi rekord u svim segmentima turističkog poslovanja. Najveći pomak ostvaren je upravo s kruzerima, koji nisu povećali samo broj dolazaka, nego i putnika, pa se tako ploveći hoteli, čiji gabariti premašuju dužinu od 180 metara i sedam metara gaza moraju vezati na sidrištu u lučkom akvatoriju.


»Vrlo smo zadovoljni prometom koji su ostvarili kruzeri, a pogotovo jasnim naznakama o daljnjem rastu kruzing turizma. U rujnu, listopadu i studenome očekujemo dolazak još trideset kruzera, desetak će uploviti u prosincu, pa će tako ova godina biti zaključena s 260 uplova, uključujući i 160 plovećih hotela koje smo dosad prihvatili«, rekao je kapetan Vjekoslav Grgić, voditelj operativne djelatnosti splitske Lučke uprave.

I dok ovogodišnja sezona kruzera još nije završila, za iduću je najavljen dolazak 206 kruzera, a bilježe se i rezervacije za 2012. No, najbolji dio priče o Splitu, kao novoj destinaciji za tu vrstu turizma, odnosi se na dolazak velikih plovećih hotela, koji dovode i po nekoliko tisuća putnika, čiji je broj porastao za čak 25 posto u odnosu na lani.

Koliko je putnika napustilo brod i koliko dugo su se zadržali u Dioklecijanovu gradu teško je procijeniti, no prema statistikama lučke uprave i tamošnje turističke zajednice, moguće je ustvrditi da se kruzeri u luci zadržavaju prosječno desetak sati, najmanje polovica putnika siđe s broda i ode u obilazak grada, pri čemu potroše od 50 do 70 eura dnevno, što je više u odnosu na putnike s kruzera koji dolaze u Dubrovnik.


Gosti s kruzera, kažu nam u splitskoj Turističkoj zajednici, najčešće ne ručaju u restoranima, jer ih objed čeka na brodu, ali zato nemilo troše na suvenire, odjeću i obuću, a rastrošniji među njima znaju opustošiti i tamošnje draguljarnice. Splitska luka, kao odredište brodova za kružna putovanja, jedinstvena je i po tome što se naslanja na povijesnu gradsku jezgru, a upravo je ta činjenica presudna za putnike na kruzerima koji se, odmah po silasku s broda, žele naći u središtu grada. Ne dangube po kafićima, pa se čini da ni ne troše, no prava je istina da se na kruzere vraćaju natovareni vrećicama, kaže Grgić i dodaje da goste starije životne dobi, koji su dosad prevladavali u strukturi putnika s plovećih hotela, sve više potiskuju mlađi, posebno iz daleke Australije, te gosti srednjih godina.


Treća trajektna luka na Sredozemlju

Splitska trajektna luka, prva u Hrvatskoj i treća na Mediteranu, suočena je s vrtoglavim porastom prometa koji danas premašuje četiri milijuna prevezenih putnika i 700.000 vozila. U strukturi prometa, koji se odvija u gradskoj luci, čak 90 posto otpada na međunarodni, pa je jačanje cjelokupne lučke infrastrukture nužan zahvat za uklanjanje opasnosti od prometnog zagušenja. Od 1997., kad je osnovana splitska Lučka uprava, u infrastrukturni sustav Trajektne luke uloženo je više od 20 milijuna eura, čime je omogućen prihvat većih brodova, dok je vrijeme čekanja na ukrcaj smanjeno na oko 15 minuta. No, unatoč velikim investicijama, nedostatni prostorni kapaciteti i dalje su najveća prepreka širenju luke, a time i ograničavajući čimbenik jačem pomorskom razvitku Splita.


Gradit će se novi lukobran i međunarodni terminal

Stručnjaci su još prije pet godina procijenili da će se luka sredinom ovog desetljeća (oko 2015.) zagušiti ako porast broja putnika i vozila ne bude proporcionalno praćen podizanjem lučke infrastrukture. Državni tajnik Ministarstva turizma i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Split Branko Grgić najavio je izmještanje tvorničkih pogona Dalmacijavina, što bi trebalo ubrzati i gradnju lukobrana, kao i planove o podizanju međunarodnog pomorsko-putničkog terminala. Sredstva bi se, kaže, mogla povući iz fondova EU-a, dok bi se širenje luke, odnosno jačanje lučke infrastrukture odvijalo u više faza.